Česta pitanja

O vrednovanju časopisa uopšte

Vrednuju se samo časopisi naučnog karaktera. Odluka o tome da li se neki časopis može smatrati naučnim, donosi se na osnovu posebnog postupka ocenjivanja i odabira (skrining). Po automatizmu se vrednuju časopisi koji su indeksirani u nacionalnom citatnom indeksu (SCIndeksu). Od izdanja za 2020. godinu vrednuju se samo SCIndeks časopisi.
Poseban zahtev za vrednovanje se ne podnosi. Časopisi indeksirani u nacionalnom citatnom indeksu vrednuju se po automatizmu. Ostali časopisi se vrednuju po izboru izdavača BIČ-a. Izdavači časopisa mogu samo da podnesu zahtev da se ne vrednuju. Izdavač BIČ-a se ne smatra obaveznim da udovolji zahtevima te vrste.
Bibliometrijski izveštaj o časopisima se izrađuje i izdaje jednom godišnje. Objavljuje se na stalnoj adresi http://bic.ceon.rs/. Rezultati se odnose na prethodnu kalendarsku godinu. Obuhvaćeni su i rezultati za prethodni period, od 2002. godine nadalje.
Na osnovu učinka časopisa u bibliografskim bazama Web of Science (WoS) Scopus/Scimago, DOAJ i SCIndeks: Srpski citatni indeks. Korpus za analizu čine svi radovi i sve reference/citati iz svih radova objavljenih tokom analiziranog godišta.
Sveske koje se objave nakon krajnjeg roka uobičajenog u izdavaštvu (kraj prvog kvartala naredne godine) ne mogu biti obuhvaćene analizom, pošto je to tehnički neizvodljivo.
To je sasvim tačno, ali je izvan naše nadležnosti. Naš bibliometrijski izveštaj se temelji na scijentometriji kao naučnoj disciplini. U scijentometriji se praksa vrednovanja kvaliteta (citiranosti) radova na osnovu kvaliteta (citiranosti) časopisa ne smatra sasvim opravdanom. Svakako je bolje da se vrednost pojedinačnih radova ocenjuje na neposredan  način, tj. na osnovu broja citata koji sami ostvare, tim pre što su podaci o tome dostupni u istim bazama koje utvrđuju citiranost časopisa.  Citiranost, kao i posećenost i iskorišćenost (downloading) pojedinačnih radova meri se u SCIndeksu, i to na dnevnom nivou.
Tačno je da je pristup vrednovanju u okviru našeg Bibliometrijskog izveštaja sličan onom koji se koristi u okviru WoS/JCR. To je zato što su oba zasnovana na tekovinama iste naučne discipline, scijentometrije. Međutim, u razradi tog pristupa postoje znatne razlike, upravo zbog specifičnosti časopisa malih zemalja poput Srbije. U BIČ-u se dopunski vrednuje bibliometrijski kvalitet, ispunjenost međunarodnih publicističkih i etičkih standarda, i to detaljnije nego u bilo kom nama poznatom sistemu vrednovanja časopisa.  Mi, naravno, dopuštamo da svaki detalj sistema koji smo razvili može da se ospori. Međutim, mislimo da to treba činiti na isti način kako je taj sistem nastao, dakle istraživačko-razvojnim postupkom. Važno mesto u tom procesu ima naučna kritika. Objavite svoju kritiku na račun naše metodologije u bilo kom časopisu. To bi bilo u opštem interesu, posebno zato što ćemo Vam na kritiku sigurno odgovoriti.
Prema scijentometrijskoj doktrini učinak časopisa uopšte, pa tako i domaćih časopisa, može se vrednovati samo s osloncem na citatne indekse koji imaju javni sistem kontrole kvaliteta i definisan korpus, tj. obuhvataju sve sveske i sve radove indeksiranih časopisa („od korica do korica“). Uprkos nedostacima međunarodni citatni indeksi kojima se koristimo jedini su proizvodi globalnog pokrivanja. Njihovu nepotpunost i pristrasnost, posebno u nekim naučnim oblastima  nadoknađuje SCIndeks kao nacionalni citatni indeks, koji se u BIČ-u takođe koristi za vrednovanje časopisa.
ERIH, odnosno ERIH PLUS je registar, a ne bibliografska baza. Ne praktikuje kontrolu kvaliteta časopisa prilikom prijema na indeksiranje, niti ih rangira i kategorizuje, pa stoga ne može biti korišćen kao preferencijalna lista za vrednovanje časopisa na legitiman način. Detaljno obrazloženje tog  stava možete naći u bar dva dokumenta na sajtu CEON-a.

O odabiru časopisa (skriningu)

Skrining je postupak ocenjivanja i odabira časopisa za indeksiranje u SCIndeksu i vrednovanje u okviru Bibliometrijskog izveštaja o časopisima. Skrining se obavlja na osnovu Opštih merila za odabir domaćih časopisa Centra za evaluaciju u obrazovanju i nauci (CEON). Merila su zasnovana na Aktu o uređivanju naučnih časopisa MPNTR i projektu Srpski citatni indeks, odobrenog od MPNTR, na osnovu mišljenja pribavljenog od matičnih naučnih odbora (tada ekspertskih komisija).
Zahtev za vrednovanje se ne podnosi, već se praktično podrazumeva prijavom za indeksiranje u SCIndeksu, tj. popunom narudžbenice na Uredničkom servisu SCIndeksa. Časopisi se ocenjuju na osnovu podataka o časopisu dostavljenih tim putem kao i e-verzija svezaka položenih u Repozitorijum SCIndeksa, odnosno objavljenih na internet stranicama časopisa. Na osnovu toga ocenjuje se u kojoj meri su zadovoljeni pojedini uslovi utvrđeni u Aktu o uređivanju naučnih časopisa. Ocene se donose komisijski. Postupak je detaljno opisan u zasebnom radnom dokumentu Opšta merila za odabir časopisa.
Ne. Na skriningu se odlučuje da li je časopis po svojoj formi uopšte naučnog karaktera, a u procesu vrednovanja koji učinak ostvaruje. U prvom slučaju težište je na formalnim uslovima, a u drugom na njihovom realnom učinku koji se ogleda u uticajnosti (impaktu), i tzv. bibliometrijskom kvalitetu.
Za razliku od naše, vaša ocena je pristrasna. Komisija nema nikakvog razloga da favorizuje neke časopise. Jedini motiv u radu komisije jeste težnja da se zaštiti kvalitet SCIndeksa, kao baze koja globalno propagira domaće naučne rezultate i istovremeno služi kao osnova za vrednovanje. Broj merila koja to treba da obezbede je velik, a njihov značaj nejednak. Relevantnost pojedinih merila zavisi delom i od disciplinarne pripadnosti časopisa. Molimo vas da pažljivo proučite Akt o uređivanju naučnih časopisa, ali i zahteve koji se postavljaju u Opštim merilima.
To je mogućno. Kriterijumi za indeksiranje časopisa su sve stroži, što je posledica ubrzanog razvoja naučnog izdavaštva u svetu, pa i u Srbiji. Ako neki časopisi koji se vrednuju i indeksiraju duže vreme u SCIndeksu ne zadovoljavaju sve zahteve u punoj meri, to je zato što su već ostvarili određenu uticajnost i status. Imajte na umu da se takvi časopisi ipak upozoravaju na propuste, a u slučajevima grubog ignorisanja zahteva isključuju iz baze i sistema vrednovanja.
Da. Skrining se načelno obavlja jedanput godišnje, ali ako ste sigurni da ste manjkavosti otklonili već u narednoj svesci pošaljite je na ocenu. Ocena će biti doneta evaluacijom te sveske, ali uzimajući u obzir i prethodnu negativnu ocenu.

O računanju pokazatelja

Prema Pravilniku o postupku i načinu vrednovanja i kvantitativnom iskazivanju naučnoistraživačkih rezultata istraživača (Sl. glasnik Srbije 38/17 od 21.04.2017) ocenjuju se uticajnost i bibliometrijski kvalitet časopisa. Detalji o tome dostupni su u Bibliometrijskom izveštaju o časopisima pod Pomoć.
Broj citata u kolonama u SCIndeksu i u WoS predstavlja ukupan broj citata nezavisno od godine izdanja citiranog rada, a CEON Impakt Faktori Dva i Pet se izračunavaju na osnovu broja citata primljenih samo za radove objavljene u prethodne dve, odnosno pet godina.

Razlozi su dvojaki i međusobno povezani:

  • to bi bitno uvećalo troškove vrednovanja i
  • teško je odrediti šta su naučne monografije.

Inače, u nekim naučnim disciplinama to bi imalo punog opravdanja.

IF5 obuhvata citate za radove objavljene u prethodnih pet godina. To je dovoljno dug period da bi se obezbedilo stabilno vrednovanje u okviru svih naučnih disciplina, pa i u bazama niske citatne razmene kakav je SCIndeks. IF2 se u našem izveštaju ipak računa i to zato:

  • što je on osnovni pokazatelj u sistemu vrednovanja u metodu koji koristi izdavač WoS-a u svom izdanju Journal Citation Reports;
  • što je tako svojevremeno bilo i u našem postupku utvrđivanja preliminarne kategorije, pa je umesno da se nastavi računanje oba pokazatelja kako bi se obezbedio uvid u varijacije u ukupnom periodu praćenja časopisa; i
  • što je i taj pokazatelj veoma koristan u disciplinama u kojima literatura brže zastareva.

O kategoriji časopisa

Časopis mora biti vrednovan u okviru Bibliometrijskog izveštaja. Siguran način da se obezbedi kategorija je da se časopis indeksira u SCIndeksu. Međutim i u tom slučaju uslov za dodelu kategorije u Izveštaju je  da časopis poštuje tzv. evropske publicističke i međunarodne etičke standarde.
Na osnovu složenog postupka koji obuhvata redovnost objavljivanja svezaka, pokazatelje uticajnosti, mere bibliometrijskog kvaliteta i ispunjenost publicističkih i etičkih standarda. Postupak je detaljno opisan u tabeli pod Kategorizacija u okviru Pomoći.
Trenutno ne. Naša kategorizacija u okviru izdanja BIČ-a za 2016. godinu, kao i svi pokazatelji na kojima se ona zasniva, prvenstveno je namenjena izdavačima odnosno uredništvima časopisa. Ostale grupe korisnika navedene su u Pomoći  u okviru odeljku Namena. Uvereni smo da se naša kategorizacija odbranjivija na naučnim i doktrinarnim osnovama i da je, kao takva, prikladnija za predstavljanje časopisa.
Da, pod uslovom da se vaš časopis podvrgava sistemu kontrole kvaliteta (SCIndeks Asistent). Nezavisno od takvog zahteva CEON kao izdavač BIČ-a povremeno preporučuje manji broj časopisa za indeksiranje u vodećim svetskim bazama odabrane časopise koji to svojim rezultatima zasluže.
Zato što se ne može znati da li je časopis ugašen ili je samo privremeno izgubio kontinuitet. Uslovi za utvrđivanje kategorije i dalje postoje kada časopis prestane da izlazi, pošto on u drugim časopisima i dalje može da prima citate. Ne mogu mu se samo računati pokazatelji kvaliteta, pa zato takav časopis ne može da dobije neku od kategorija koja se dodeljuje i na osnovu tih pokazatelja. Po isteku pete godine od objavljivanja poslednjeg broja časopis prestaje da se vrednuje u novim izdanjima Bibliometrijskog izveštaja.
Kategorija koju časopisima dodeljuju MNO a Ministarstvo prihvati nas ni na koji način ne obavezuje. Postoji velik broj časopisa koji su na taj način stekli kategoriju,  a da je evidentno da ne zadovoljavaju uslove iz Akta o uređivanju naučnih časopisa.  Naši uslovi za dodelu kategorije zasnivaju se na tom propisu Ministarstva i međunarodnim standardima, a ne na pojedinačnim odlukama tog istog ministarstva.

O prijavi i otklanjanju grešaka

Primedbe na Bibliometrijski izveštaj uključujući i prijavu grešaka dostavljaju se isključivo elektronskom poštom, na adresu kategorizacija@ceon.rs (dugme PRIMEDBE u glavnom meniju). Odgovori se primaju istim putem, u najkraćem roku. Ako provera greške zahteva analitički rad ili obuhvata izvore koji nam nisu neposredno dostupni, rok za odgovor je deset dana. Nemamo uslova za to da primedbe rešavamo telefonskim putem. Usmene, bilo neposredne, bilo telefonske konsultacije u stanju smo da pružamo samo uredništvima časopisima koja pretplaćuju SCIndeks, u okviru naše ugovorne obaveze o tehničkoj podršci.
Mogućnost otklanjanja grešaka nastalih u WoS zavisi od toga gde su nastale i ko ih je počinio. Do sada je prepoznato pet vrsta grešaka:
  1. Greške koje čine autori citirajući određeni časopis netačno, obično pod nelegitimnim, slobodno prevedenim nazivom. Citati našim časopisima u WoS prebrojavaju se pretraživanjem svih oblika naziva časopisa, kako punih, tako i skraćenih. Nazivi se utvrđuju sasvim pouzdano ako su navedeni u bazi ISSN online. Uspevamo da otkrijemo i brojne nepotpune i nelegitimne (npr. običajne) nazive. Ako je u citiranoj referenci vaš časopis sasvim izostavljen ili naveden na neprepoznatljiv način, takva greška se ne ispravlja..
  2. Greške koje čine operateri WoS, obično tako što u citiranoj referenci ne prepoznaju naziv časopisa na srpskom jeziku, mada je on u radu tačno naveden. Takve greške se ne ispravljaju. To se ne čini ni u slučaju kada se one na zahtev časopisa naknadno otklone u WoS, pošto bi bilo nelegitimno da se to učini samo u slučaju časopisa koji su uložili prigovor, a ne i ostalih konkurentskih časopisa.
  3. Greške koje potiču od kašnjenja u unosu svezaka tekućeg godišta u WoS. Korpus za prebrojavanje citata srpskim časopisima tokom određene godine čine sve reference iz svih radova unetih u WoS, tokom analizirane i prvog tromesečja naredne godine. Neke sveske unose se u WoS i po isteku tog perioda. Citate koje naši časopisi ostvare u tim sveskama tehnički nije moguće identifikovati. Nije ih moguće ni naknadno pridružiti prethodno ostvarenim citatima, pošto se bibliometrijska analiza obavlja samo jednom godišnje. Najzad, oni se ne mogu pridružiti ni citatima koje časopis ostvari naredne godine, pošto tada već pripadaju prethodnom godištu. Prema tome, ni ove greške se ne ispravljaju.
  4. Greške koje načini naš operater u postupku pretraživanja WoS radi prebrojavanja citata dodeljenih domaćim časopisima. Takve greške se ispravljaju. Napominjemo da su one toliko malobrojne da ni u jednom slučaju do sada nisu imale praktičnih posledica na status, tj. kategoriju časopisa.
  5. Greške koje nastaju zbog ispuštanja citata u SCIndeksu. Takve greške se ispravljaju, mada bi to trebalo činiti u samom SCIndeksu, neposredno po unosu, odnosno pre isteka kalendarske godine. Napominjemo da su i takve greške izuzetno retke i da do sada nisu izazivale praktične posledice.
Ne mora da znači, pošto se neke od grešaka te vrste koriguju u postupku normiranja referenci. Pošto je to neizvesno, savetujemo Vam da svakako prijavite ispravku. Za to je predviđena usluga na stranici Moj SCIndeks, pod Moja ispravka. Način korišćenja te usluge opisan je u Pomoći SCIndeksa, pod Moja ispravka. Da biste prijavili grešku, morate se prethodno registrovati. Ako je greška evidentna biće otklonjena u najkraćem roku. Ako se ispravka izvrši pre početka naše bibliometrijske analize, greška se neće iskazati u Bibliometrijskom izveštaju.
Prijavite ispravku. Ako je greška nastala u WoS, postoji mogućnost da će biti ispravljena. Detalji o podnošenju zahteva za promenu podataka u WoS dati su u samom WoS-u na stranici prikaza članka. Ako se ispravka izvrši pre početka naše bibliometrijske analize, greška se neće iskazati u Bibliometrijskom izveštaju.